Nove mjere podrške privredi Srpske

Nove mjere podrške privredi Srpske

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas na 162. sjednici u Banjaluci Prijedlog zakona o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, koji će biti upućen na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske.

Izmjene imaju za cilj povećanje transparentnosti naknada koje trgovci plaćaju, smanjenje konačne cijene transakcija, te povećanje obima bezgotovinskog plaćanja.

Takođe, izmjenama bi došlo do smanjenja troškova prihvatanja platnih kartica na prodajnim mjestima trgovanja i do smanjenog obima sive ekonomije.

Ovim zakonom propisano je da gornja granica međubankarske naknade kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,2 odsto vrijednosti izvršene transakcije, dok međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,3 odsto vrijednosti izvršene transakcije, navodi se u saopštenju.

Takođe, ovim zakonom je propisano privremeno odstupanje od propisane visine međubankarske naknade, tako što je predviđeno da će se visina međubankarskih naknada fazno smanjivati, pri čemu su uzeti u obzir efekti koje bi navedeno snižavanje moglo da ima na prihode banaka koje su izdavaoci i prihvatioci platnih kartica.

Predloženo je da pružalac platne usluge može u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona nuditi i naplatiti međubankarsku naknadu u iznosu koji nije veći od 0,5 odsto za debitne kartice i 0,6 odsto za kreditne kartice.

Vlada Srpske usvojila je danas Uredbu o izmjeni Uredbe o uslovima za otvaranje deviznog računa u inostranstvu kojom su propisani uslovi i način za otvaranje deviznog računa i držanje deviza na računu u inostranstvu.

Razlozi za donošenje ove uredbe predstavljaju jednu od mjera podrške privredi Srpske radi ublažavanja ekonomskih posljedica i sprečavanja ekonomske štete u privredi koje su izazvane eskalacijom međunarodnih sukoba, posebno imajući u vidu privredna društva koja posluju sa Ruskom Federacijom, navodi se u saopštenju.

S tim u vezi, ovom izmjenom dozvoljeno je otvaranje deviznog računa u inostranstvu za namjenu naplate potraživanja u stranoj valuti koja se ne može transferisati, ako je naplata uslovljena propisom strane zemlje ili zahtjevom inostranog partnera, a koje osnove i opravdanost cijeni Ministarstvo finansija.

Vlada Srpske utvrdila je Nacrt Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju.

Predloženim nacrtom su detaljnije propisani uslovi za osnivanje područnih odjeljenja, jasnije je definisan produženi boravak, boravak (stari naziv jutarnje čuvanje) i program pred polazak u školu, a definisan je i način izvođenja ekskurzija, izleta, škola u prirodi i ostalih aktivnosti koje doprinose razvoju učenika.

Zbog pokrenute inicijative da se u malim sredinama, u okviru školskih objekata organizuje predškolski program, prilagođene su odredbe koje se odnose na organizovanje proširene djelatnosti, a jasnije je definisana i mogućnost organizovanja programa za baletsko vaspitanje i obrazovanje.

Definisano je i da rad u školi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela učinjena protiv dostojanstva ličnosti, morala, zloupotrebe opojnih sredstava, službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem.

Kroz reformske procese u obrazovanju po prvi put su definisana područja rada nastavnika, stručnih saradnika, voditelja biblioteke, voditelja produženog boravka, a po prvi put su definisani i poslovi odjeljenjskog starješine, navodi se u saopštenju.

Detaljnije je utvrđeno da su nastavnici, stručni saradnici, voditelji u produženom boravku, voditelji biblioteke, sekretari, računovođe i direktori škola dužni da se stručno usavršavaju, te da će novim pravilnikom biti dodatno razrađeni kriterijumi za dodjelu Svetosavske nagrade koji će omogućiti i stručnim saradnicima da budu kandidovani za dodjelu nagrade.

Definisane su i druge oblasti kao što je pitanje ishrane u školama, a predviđeno je donošenje i novih pravilnika koji će dodatno uticati na kvalitetnije provođenje reforme obrazovanja.

Vlada Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

Definisano je da će predškolske ustanove primjenjivati inovirani Program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, tekst je usaglašen i sa drugim zakonima u Republici Srpskoj, a otklonjene su i nejasnoće koje su uočene u primjeni Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

Definisano je da rad u predškolskoj ustanovi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela učinjena protiv dostojanstva ličnosti, morala, zloupotrebe opojnih sredstava, službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem, navodi se u saopštenju.

Takođe, izmjenama i dopunama preciznije su definisane odredbe koje se odnose na stručno usavršavanje, ocjenjivanje i napredovanje vaspitno-obrazovnih radnika i direktora predškolskih ustanova, odredbe koje se odnose na ispunjenost uslova za nastavak rada i obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, te unapređenje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada i vrednovanje kvaliteta rada (sprovođenje samovrednovanja i spoljašnjeg vrednovanja rada predškolske ustanove), a predviđeno je i donošenje podzakonskih akata koji se odnose na navedene oblasti.

Podzakonskim aktima će se dodatno definisati i standardi rada vaspitača i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama kako bi svi vaspitno-obrazovni radnici u sistemu vaspitanja i obrazovanja imali ujednačene standarde rada.

Vlada Srpske usvojila je Uredbu o uslovima za osnivanje i početak rada ustanova učeničkog standarda, kojom se uređuju uslovi za osnivanje i početak rada doma učenika i učeničkog kulturnog centra.

Uredbom su propisani opšti, prostorni i materijalno-tehnički uslovi za osnivanje doma učenika, prostorni i materijalno-tehnički uslovi za osnivanje učeničkog kulturnog centra kao i ispunjenost kadrovskih uslova u ustanovama učeničkog standarda.

Vlada Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti ЈP Putevi Republike Srpske d.o.o. Banjaluka, za realizaciju investicija „Projektovanje i izgradnja nove dionice puta MI-109 (stara oznaka M-20) Gacko – Foča, dionica Tjentište – Brod na Drini, poddionica od Tjentišta do Kosmana, uključujući most na rijeci Drini“ i „Rehabilitacija magistralnog puta MI-111 (stara oznaka M-18) Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje)“.

Izgradnja magistralnog puta MI-109 (stara oznaka M-20) Gacko – Foča, dionica Tjentište – Brod na Drini obuhvata izgradnju nove trase postojećeg magistralnog puta u dužini približno 11 kilometara od Tjentišta do Kosmana uključujući most na rijeci Drini.

Za realizaciju ovog projekta do sada je urađen Generalni projekat.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 30 miliona KM, navodi se u saopštenju.

Planirana poddionica se odvaja od postojeće trase magistralnog puta na mjestu gdje se Sutjeska uliva u Drinu (Kosman) i nastavlja da prati kanjon Sutjeske do Tjentišta.

Druga investicija obuhvata rehabilitaciju magistralnog puta MI-111 (stara oznaka M-18) Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje)“, u dužini od oko 20 kilometara. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 10 miliona KM, navodi se u saopštenju.

Polazeći od činjenice da realizacija predmetnih projekata ima za cilj razvoj i unapređenje saobraćajne infrastrukture, te brže i bezbjednije odvijanje saobraćaja, kao i povezivanje Republike Srpske sa susjednim državama, na današnjoj sjednici Vlade Republike Srpske usvojena je odluka kojom se zadužuje Јavno preduzeće Putevi Republike Srpske da realizuje pomenute projekte.

Sredstva neophodna za finansiranje predmetnih investicija, obezbijediće se na način da se iz budžeta Republike Srpske doznače sredstva u ukupnom iznosu od 40.000.000,00 KM, navodi se u saopštenju.

Pomenute investicije realizovaće se u periodu od dvije godine od dana zaključivanja ugovora o realizaciji.

Vlade Srpske odobrila je danas donaciju finansijskih sredstava za pomoć stradalima od zemljotresa iz 2020. godine na području Banije, čiji su domovi potpuno uništeni.

Srpsko narodno vijeće je izabralo deset porodica koje se nalaze u najtežoj situaciji i kojima će biti obnovljene kuće.

Vlada Srpske će za ove namjene izdvojiti više od 1,5 miliona KM, navodi se u saopštenju.

Vlada Srpske usvojila je Informaciju o realizaciji osnova Programa socijalnog zbrinjavanja radnika za 2021. godinu.

Budžetom i Rebalansom budžeta za 2021. godinu, za socijalno zbrinjavanje radnika koji su procesom stečaja, privatizacije i likvidacije preduzeća ostali bez zaposlenja, planirana su sredstva u iznosu od 6.050.000,00 KM.

Za budžetsku 2021. godinu, na prijedlog nadležne Komisije, Vlada Republike Srpske je donijela pet odluka u okviru ovog programa, kojima su izmirene obaveze za neuplaćene doprinose u ukupnom iznosu od 6.049.999,97 KM. Navedenim sredstvima su djelimično izmireni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje za 1.248 radnika iz jednog preduzeća u iznosu od 915.128,23 KM, a potpuno je zbrinuto 1.454 radnika iz 141 preduzeća u iznosu od 5.134.871,74 KM.

U periodu od 2004. godine do 31.12.2021. godine, ukupno uplaćena sredstva za realizaciju Programa socijalnog zbrinjavanja radnika iznose 202.112.710,44 KM. Tim sredstvima je izvršeno zbrinjavanje 67.541 radnika iz 483 preduzeća, od kojeg broja je putem Јavnog poziva omogućeno ostvarivanje prava na starosnu penziju za 7.866 radnika iz preduzeća koja su u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije.

Vlada Srpske je danas usvojila Odluku o isplati finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u iznosu od 750.000,00 KM, za period od 01. januara – 31. marta 2022. godine, navodi se u saopštenju.

Finansijska sredstva biće isplaćena za 15 jedinica lokalne samouprave, koje imaju status nerazvijene opštine (Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo), te za 20 jedinica lokalne samouprave, koje imaju status izrazito nerazvijene opštine (Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Јezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići).

Odlukom o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, u okviru Ministarstva uprave i lokalne samouprave, utvrđena je budžetska pozicija – Transferi nerazvijenim opštinama u iznosu od 3.300.000,00 KM, navodi se u saopštenju.

Raspodjela sredstava u iznosu od 3.000.000,00 KM, sa navedene pozicije, vršiće se u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za dodjelu finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, dok će iznos od 300.000,00 KM, koji je namijenjen za sufinansiranje projekata nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave, biti dodijeljen u skladu sa Pravilnikom o sufinansiranju projekata nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave.

Vlada Srpske je na današnjoj sjednici prihvatila Informaciju o Planu prilagođavanja na klimatske promjene BiH – NAP sa prijedlogom mjera i dala saglasnost da se ovaj dokument, pripremljen u skladu sa Pariskim sporazumom uz Okvrinu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, uputi u dalju proceduru usvajanja.

Izrada Plana prilagođavanja na klimatske promjene BiH – NAP finansirana je grant sredstvima Zelenog klimatskog fonda (GCF) u iznosu od 2.506,812 američkih dolara, navodi se u saopštenju.

Nosilac izrade je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt institucija (Focal point) u ime BiH prema Konvenciji, uz podršku Razvojnog programa UN-a.

U skladu sa projektnim prijedlogom, konsultantski tim koji je angažovan od strane UNDP-a izradio je Plan prilogođavanja na klimatske promjene – NAP sa prijedlogom mjera, uključujući i uspostavljanje multisektorskog upravljačkog mehanizma za formulisanje i sprovođenje NAP-a i predviđanje Standardnih operativnih procedura (SOP) za horizontalnu i vertikalnu institucionalnu saradnju na razmjeni klimatskih podataka i odgovarajući okvir za praćenje i evaluaciju.

Ovim Planom definisane su moguće opcije adaptacije u najugroženijim sektorima – poljoprivredi, vodoprivredi, biodiverzitetu, šumarstvu, zdravlju ljudi i turizmu, posebno mjere koje se odnose na kratkoročne (2020–2023), srednjoročne (2023 – 2027) i dugoročne potrebe (2025–2030), u ukupnoj vrijednosti planiranih akcija od oko 4,2 milijarde američkih dolara, navodi se u saopštenju.

Vlada je zadužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao kontakt institucija u ime BiH prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama, da u okviru svojih nadležnosti i uz saradnju sa Ministarstvom energetike i rudarstva, Ministarstvom saobraćaja i veza, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republičkim hidrometeorološkim zavodom, Republičkim zavodom za statistiku i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske prati realizaciju zadatih ciljeva Plana prilagođavanja na klimatske promjene Bosne i Hercegovine – NAP, uzimajući u obzir ustavnu i zakonsku nadležnost Republike Srpske i BiH u datoj oblasti.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.