Putin bi branio Djeda Mraza

Putin bi branio Djeda Mraza

OVOGODIŠNJA, 17. po redu Putinova velika konferencija za novinare koja je u četvrtak održana u „Manježu“, biće zapamćena po tome što su organizatori ovoga puta dali prednost novinarima iz ruske unutrašnjosti. Od 507 akreditovanih novinara, TV snimatelja i foto-reportera velika većina su upravo bili predstavnici listova, sajtova i lokalnih TV stanica.

Poslije uobičajene serije pitanje vodećih moskovskih TV kanala i agencija, na scenu su stupili novinari iz raznih krajeva prostrane Rusije postavljajući predsjedniku države često pitanja na koja bi odgovore trebalo da im daju njihovi predsjednici opština i gubernatori. Tako su se ređala pitanja kako da se riješe problemi sa reciklažom otpada, sa lošim vodovoda ima i toplotnim mrežama, kako da se rasele stanari u zgradama koje se raspadaju…

O glavnim temama koje zanimaju svjetsku javnost Putin je govorio proteklih dana objašnjavajući prije svega kakve garancije bezbjednosti očekuje Rusija od Amerike i NATO. Danas je odgovarajući na pitanje Skaj njuza, ponovio da je neprihvatljivo širenje NATO na istok i postavio hipotetičko pitanje kako bi u Vašingtonu reagovali kad bi Rusija postavila svoje rakete u Meksiku.

– Predugo su nas varali obećanjima da se NATO neće širiti na istok. Očigledno je da im smeta to što je Rusija velika. Rusiju je nemoguće pobijediti, jedino ju je moguće uništiti iznutra -kazao je Putin.

Inače, priliku da Putinu postave pitanje od stranih dopisnika dobili su samo novinari Bi-Bi-Sija, Skaj njuza, RAI i kineske državne agencije Sinhua. Stranih novinara je na konferenciji bilo zaista malo. Iz Kremlja su poručili da su strane novinare, kao i moskovske, birali po tome ko koliko prati i piše o aktivnosti Putina.

Bilo je i pitanje o medijima u Rusiji koji imaju status „stranih agenata“. Putin je objasnio da su u SAD takav zakon donijeli tridesetih godina.

– Mi nikome ne branimo da radi, ali želimo da naš narod zna ko finansira koji medij, dakle da se kaže odakle dobijaju novac – bio je jasan Putin.

Što se tiče odnosa sa Kinom, Putin je kazao da ima prijateljske odnose sa predsjednikom Si Đinpingom i da su uspostavili međusobno povjerenje.

– SAD ne mogu da obuzdaju rast Kine, to moraju da shvate – rekao je ruski predsjednik. – Danas je po paritetu kupovne moći kineska privreda veća od američke. Za 35-50 godina Kina će postati prva ekonomija svijeta.

Bilo je riječi i o visokoj smrtnosti od korone u Rusiji. Putin otvoreno kaže da je veliki problem relativno mali broj vakcinisanih. Kolektivni imunitet, dakle vakcinisani i oni koji su preboljeli koronu, sada je 59 odsto, a očekuje se da će do proljeća dostići željeni nivo od 80 odsto.

Za razliku od prošle godine kada su novinari postavljali pitanja preko video-veze, na koja je Putin odgovarao iz podmoskovske rezidencije u Novom Ogarjovu, ove godine je Putin insistirao da se uživo sretne sa novinarima.

Osim što su svi morali da prođu čak tri PCR testa, u dvorani su morali sve vrijeme da nose maske. A poslije dva sata boravka u dvorani, pres sekretar Kremlja Dmitrij Peskov je „dao komandu“ da se promijene maske. Putinov sto za kojim je sedio bio je od prvih redova stolica sa novinarima udaljen više od deset metara

Da bi skrenuli Putinovu pažnju i u nadi da će tako doći u poziciju da postave pitanje, neki učesnici pres-konferencije su bili u narodnim nošnjama. Ali to nije pomagalo, jer je Putinov portparol prednost davao predstavnicima vodećih ruskih TV kanala i agencija.

Kao pravi džentlmen Putin je desetak poslednjih pitanja dao da postave novinarke.

Ruski predsjednik je prvu godišnju konferenciju za novinare imao 2001. godine. Po tradiciji ona počinje u 12 sati i direktno je prenose vodeći TV kanali.

PUTIN BI BRANIO DEDA MRAZA

NOVINAR iz Sankt Peterburga je rekao da je neki pravnik iz Sankt Peterburga tužio sudu Deda Mraza jer ga je dvadesetak godina varao. Putin je uz osmijeh rekao: „Ja sam takođe pravnik i mogao bih da branim Deda Mraza, a kazao bi čovjeku koji tuži da se ispunjavaju želje samo dobrim djevojčicama i dječacima.“

PALAČINKE

U PRES-centru je organizovan prostor za pauzu za kafu. Na meniju su bili voće, brusketi sa mocarelom, kroasani sa bademima, kolači sa brusnicama, palačinke sa jabukama i cimetom.

DEZINFEKCIJA

SVI novinari su prije ulaska u veliku salu morali da prođu kroz široke metalne okvire i zadrže se u njima desetak sekundi da bi ih dezinfikovali „maglom od srebrnih čestica“.

O PRIPAJANJU KRIMA

– RUSIJI prije prevrata u Ukrajini nije padalo na pamet da se Krim ponovo ujedini sa Rusijom – rekao je u četvrtak Putin. – Kremlj je radio sa Juščenkom (bivšim predsednikom Ukrajine), raspravljao se oko gasa i bio spreman da nastavi dalji rad, ali šta se dogodilo 2014. godine? Krvavi državni prevrat.

Poslije toga se desio Krim.

– Rusija nije mogla drugačije da postupi i bezvoljno gleda šta se dešava u Ukrajini i posebno u Donbasu. Bili smo primorani da uradimo nešto 2014. godine. Tako je nastala kriza – objasnio je predsjednik Rusije.

 

Izvor: Novosti

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.