Cvijanović: Biću funkcioner Srpske, a ne bosanski ili sarajevski kao Šarović

Cvijanović: Biću funkcioner Srpske, a ne bosanski ili sarajevski kao Šarović

Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH pisanom u intervju za „Nezavisne novine“ rekla je da će se unutrašnja politička kriza u BiH, koja predugo traje, riješiti onda kada svi unutra, ali i spolja budu željeli da realno sagledavaju stvari.

 

Govoreći o predstojećim izborima, Cvijanovićeva je rekla da je njena i prednost Milorada Dodika, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, dovoljno velika kao i za parlamentarne liste.

„Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere“, rekla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanje da li još postoji šansa da BiH profunkcioniše, Cvijanovićeva je istakla da postoji, ali da to podrazumijeva da se držimo ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti te da se gradi unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti.

„Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića“, rekla je Cvijanovićeva.

Da li ste zadovoljni dosadašnjom kampanjom za izbore? Nekako se stiče utisak da narod nije bio nikad ravnodušniji kada je riječ o izborima.

Izuzetno sam zadovoljna i energijom i posjetom na našim tribinama i nemam taj osjećaj da je narod ravnodušan. Mislim, naprotiv, da su naši ljudi izuzetno zainteresovani za budućnost i svjesni izazovnih vremena, ali i činjenice da se kroz ovako globalno teška vremena može proći samo ako zadržimo snažne institucije Republike Srpske i stabilnu vlast.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Predsjedništva BiH i da li biste nešto eventualno drugačije radili? Koliko je uopšte moguće mijenjati neke stvari kada je riječ o radu Predsjedništva BiH i koliko će, ukoliko pobijedite, biti lakše ili teže obavljati funkciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske poslije Milorada Dodika?

Isto pitanje sam dobijala i kad sam poslije predsjednika Dodika dolazila na poziciju premijera, ali i predsjednika Republike, pa ću vam isto i odgovoriti da mi je to prednost, a ne neka otežavajuća okolnost.

Mi smo partija koja ima snažnog lidera i navikli smo da igramo kao tim sa svim našim ljudima. Nismo partija u kojoj lideri nosaju kabanice i kišobrane za kandidatima u kampanji, niti smo partija u kojoj članovi ne vjeruju u liderstvo onog ko je formalno prvi, kao što je to slučaj sa PDP-om i SDS-om.

Što se Predsjedništva BiH tiče, ono je radilo u skladu sa okolnostima i atmosferom koja je vladala tamo, ali i u BiH. Druga dva člana su se borila za neustavnu BiH, a Milorad Dodik za ustavnu, u kojoj Republika Srpska ima svoje ustavom definisano mjesto.

Otvorena sam za dogovor, jer znam da bez njega nema napretka BiH, ali i svjesna da je moja uloga tamo da zaštitim poziciju Republike Srpske onda kad je ugrožena. Konačno, biću izabrana u Republici Srpskoj, što znači da ću tamo, iako na poslu u Sarajevu, biti i dalje funkcioner i političar Republike Srpske, a ne bosanski ili sarajevski političar ili funkcioner. Po tome se, uz sve ostalo, definitivno razlikujem od Mirka Šarovića.

 U više navrata ste istakli da je Vaša pobjeda i pobjeda Milorada Dodika izvjesna. Koja je Vaša prednost u odnosu na Mirka Šarovića, glavnog protivkandidata za funkciju člana Predsjedništva BiH?

Ta prednost je dovoljno velika za oba naša pojedinačna kandidata, kao i za naše parlamentarne liste.

Drugi oktobar je blizu. Do tada su pobjednici svi, pa tako i pričaju u kampanji, a od tada samo oni koje narod izabere.

Kako vidite trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da mnogi tvrde da BiH nikada nije bila u većoj krizi? Od čega zavisi ili od koga zavise neki budući politički procesi, od domaćih lidera ili ipak od međunarodne zajednice?

Sa okruženjem i svijetom dijelimo tešku situaciju i ne možemo izbjeći sve posljedice ove globalne krize.

Mi smo u Republici Srpskoj posvećeni očuvanju naše ekonomske stabilnosti i bilo bi dobro da umjesto opstrukcije imamo stvarne partnere u drugom entitetu da se ovim nedaćama što lakše odupremo. Ali, u svakom slučaju, čuvamo naš sistem stabilnim.

Što se tiče unutrašnjih odnosa u BiH, bojim se da je i ova globalna kriza dovela do toga da se ona više koristi za političko svrstavanje nego na odupiranje novonastalim problemima.

Unutrašnja politička kriza u BiH predugo traje, a riješiće se onda kad svi unutra, ali i spolja, budu željeli da realno sagledavaju stvari.

Da li i dalje postoji šansa da Bosna i Hercegovina profunkcioniše i šta je preduslov da se to desi?

Postoji, naravno, ali to podrazumijeva da se držimo Ustava, da se ne otima od entiteta i ne uzurpiraju nadležnosti, da gradimo unutrašnji dogovor umjesto da se guše različiti identiteti, da sami tražimo racionalna rješenja umjesto što se pojedini uzdaju u neke strance da odlučuju umjesto domaćih institucija.

Ukoliko osvojite mjesto u Predsjedništvu BiH, na čemu ćete insistirati i šta će biti prioriteti u radu?

Ustav i dogovor, ako nema dogovora, onda Ustav i mehanizam zaštite koji on predviđa.

Nered koji je zahvatio spoljnopolitičku aktivnost BiH i zloupotreba spoljne politike za prljanje drugih u BiH mora prestati, jer će onda ono što je već prilično udaljeno i razjedinjeno biti nemoguće sastaviti.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.