Očekujemo da će “Elektroprivreda Republike Srpske” 2023. završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatom, zbog povoljne hidrološke situacije u prošloj godini i stabilne proizvodnje u hidroelektranama i termoelektranama, koja je doprinijela stabilnosti cijelog sistema. Dobit tog preduzeća iznosiće oko 50 miliona KM, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.
– Najviše je bilo napora da se zaustavi projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela”. Tu su mešetari pokušali da uključe i Ustavni sud BiH, koji se o tom pitanju sam zapetljao u procedure u koje nije trebalo ni ulaziti. To nije njihova nadležnost – kazao je Đokić i dodao da bi ove godine trebalo da počne izgradnja prozjumera, tj. malih solarnih elektrana na krovovima stambenih i poslovnih objekata, kao i da, prema nekim nezvaničnim informacijama, pored litijuma, u Loparama postoje i nalazišta drugih metaličnih sirovina.
GLAS: Kako ocjenjujete prošlu godinu, sa kojim se izazovima Srpska suočavala?
ĐOKIĆ: Mnogi su na samom početku 2023. imali pesimistične procjene. Međutim, one nisu ostvarene. Republika Srpska je stabilno funkcionisala u svakom pogledu. Sve institucije su obavljale svoje funkcije u skladu sa odnosima i obavezama utvrđenim ustavom, posebno Vlada RS, koja je uspjela da pronađe načine da Srpska ima stabilan ekonomski život i da se na bazi toga ostvaruju projektovani prihodi. Ekonomski tokovi su imali svoju dinamiku koja je bila vidljiva tokom cijele godine, sa konkretnim investicijama koje su realizovane i tendencijom razvijanja interesa za nove i sve to uprkos brojnim pokušajima da se destabilizuje, oslabi i slomi Republika, da se zadaju teški udarci njenim institucionalnim kapacitetima i vrijednostima i naruše ekonomske aktivnosti. Vjerovatno su nosioci tih ideja izvana i više od toga željeli da slome ovaj sistem vlasti, koji u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa dobija uvjerljivu podršku građana. Nisu u tome uspjeli ni oni niti neki drugi koji su ovdje iznutra djelovali zajedno sa njima. Mi smo sve te napore spriječili i Srpska stabilno i sa puno optimizma ulazi u 2024.
GLAS: Koliku štetu imamo zbog blokada projekata iz energetike?
ĐOKIĆ: Imali smo samo pokušaje blokada. Nijedan projekat nije blokiran niti u zastoju, svi su aktivni. Najviše je bilo napora da se zaustavi izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela”. Tu su mešetari pokušali da uključe i Ustavni sud BiH, koji se o tom pitanju sam zapetljao u procedure u koje nije trebalo ni ulaziti. To nije njihova nadležnost. Na taj način Ustavni sud je uvučen u proces, što je samo njemu nanijelo štetu. Ovaj postupak se nije mogao dovesti do kraja niti to može biti u budućem vremenu. Takođe, imamo i sankcije EU prema RS. Međutim, efekat tih sankcija u ovom trenutku nije toliko vidljiv. Jedino što je sada sporno i što nastojimo da riješimo jeste pitanje izgradnje vjetroelektrane “Hrgud”, za koju koncesiju ima “Elektroprivreda”. Taj projekat je trebalo da realizujemo sa njemačkom razvojnom KfNj bankom. Oni su najavili sankcije, ali još ništa konkretno nisu preduzeli da ih realizuju. Ovo pitanje moramo sa njima da riješimo, kako bi projekat iz sadašnjeg stanja uskoro vratili u dinamičku fazu. Ukoliko ne možemo više sarađivati, uz ispunjenje ugovorom definisanih uslova, i formalno ćemo prekinuti saradnju. Nećemo povući nijedan jednostrani potez koji bi mogao blokirati taj projekat. Imamo i druge ozbiljne i kvalitetne partnere koji su zainteresovani za ovaj projekat. Jedan od njih je i mađarska vlada.
GLAS: Šta se trenutno dešava kada je riječ o hidroelektrani “Buk Bijela”?
ĐOKIĆ: Privode se kraju pripremni radovi koji su ranije ugovoreni, čija je vrijednost oko 11 miliona evra. Izgrađeno je mnogo objekata koji su predviđeni tom fazom projekta. Stanje na ovom projektu je danas mnogo drugačije u odnosu na ono kada smo počinjali, jer je u međuvremenu investirano mnogo novca. Trenutno je u toku postupak evaluacije prispjelih ponuda od strane kineskih kompanija. Kineske kompanije su od nas tražile neke dodatne vidove garancija, u smislu da im pojasnimo postupak koji se vodio pred Ustavnim sudom, a već sam ranije rekao da nismo niti treba da budemo zabrinuti u pogledu toga da Ustavni sud može blokirati ovaj projekat. Sa Vladom Crne Gore u narednom periodu trebalo bi da potvrdimo ranije definisan stav da Crna Gora podržava ovaj projekat i da neće ometati njegovu realizaciju, jer ona ni u jednom segmentu ne ugrožava njihove interese. Vjerujem da će i nova vlast Crne Gore zadržati isti stav.
GLAS: Da li građani mogu očekivati poskupljenje struje?
ĐOKIĆ: Imamo najnižu cijenu struje u regionu zbog svojih proizvodnih kapaciteta sa kojima možemo osigurati dovoljne količine električne energije. Prema ugovorima koji su zaključeni za ovu godinu sa privrednim društvima cijene nisu povećane. Da li će se okolnosti u toku godine mijenjati, u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, jer ima nekoliko faktora koji su u najavi, a koji mogu negativno uticati na poslovanje “Elektroprivrede”. Sa velikom pažnjom moramo uzeti sve to u obzir i razmotriti te na osnovu svega donositi odluke. Vlada nije ta koja donosi odluku o promjeni cijene. Ona učestvuje u postupku davanja mišljenja i saglasnosti na odluke regulatora i u tom smislu uvijek prevashodno imamo u vidu dobrobit naših građana i privrede.
GLAS: Kakvo je stanje u “Elektroprivredi” i zavisnim preduzećima?
ĐOKIĆ: Očekujemo da će “Elektroprivreda Republike Srpske” 2023. godinu završiti sa pozitivnim rezultatom, zbog povoljne hidrološke situacije u 2023. i stabilne proizvodnje u hidroelektranama i termoelektranama, koja je doprinijela stabilnosti cijelog sistema. Dobit tog preduzeća iznosiće oko 50 miliona KM. Ono što će biti poteškoća za “Elektroprivredu”, posebno za njeno zavisno preduzeće RiTE “Ugljevik” jeste to da ćemo od 15. januara i sve dok radi termoelektrana morati isporučivati jednu trećinu električne energije “Elektrogospodarstvu” Slovenije, koje je dobilo jedan dio naknade u arbitražnom sporu. Slovenačkom preduzeću struja neće biti poklonjena, već će biti isporučivana po utvrđenom tržišnom modelu.
GLAS: Šta je sa ugradnjom solarnih panela na krovove kuća u Srpskoj?
ĐOKIĆ: U planu poslovanja “Elektroprivrede” za ovu godinu planirana je i implementacija projekta kupac-proizvođač. Postoje određena pitanja koja bi trebalo riješiti sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH, kako bismo izbjegli dvostruko oporezivanje. Nadam se da ćemo o tom pitanju imati razumijevanja, jer postoji interes i u FBiH, kao i kod nas, za realizaciju ovakvih projekata. U ovoj godini planiramo dovoljno novca za tu namjenu, a imamo i partnere koji žele sa nama raditi.
GLAS: Šta se dešava u Loparama kada je riječ o litijumu?
ĐOKIĆ: Na području Lopara nije vršeno istraživanje samo sa ciljem da se utvrdi postojanje litijuma, već i drugih metaličnih sirovina. Nezvanične informacije, koje će biti potvrđene u zvaničnom izvještaju o rezultatima istraživanja koji bi uskoro trebalo da dobijemo, ukazuju na prisustvo i drugih metaličnih sirovina koje će biti predmet daljih istraživanja. Dakle, nije riječ samo o litijumu. Ne mogu da razumijem one koji se protive tome, jer u ovoj fazi je nemoguće da geološko istraživanje može prouzrokovati bilo kakav negativan efekat po životnu sredinu. Ne postoji država u svijetu koja se razvila, a da nije koristila svoje mineralne resurse. Tamo su ljudi pogrešno i tendenciozno informisani i izmanipulisani od strane onih koji imaju cilj da, zarad svojih interesa, spriječe ovakve razvojne projekte. Svi ti navodi nisu tačni. Istraživanje u Loparama je razvojna šansa za tu lokalnu zajednicu.
GLAS: Koji projekti su planirani u 2024. godini?
ĐOKIĆ: Najveću pažnju posvetićemo realizaciji započetih projekata za čiju izgradnju smo dodijelili koncesije. To su projekti izgradnje hidroelektrana “Dabar”, “Bistrica”, “Buk Bijela”, ali i solarnih elektrana “Trebinje jedan” i “Trebinje dva”. Biće nastavljeni i projekti na području Ljubinja, Nevesinja, Gacka, Berkovića i Bileće. Razvijaćemo projekte i na području Romanije i zapadnog dijela RS. Uspješna realizacija tih projekata u velikoj mjeri zavisi od razvoja elektroprenosne i distributivne mreže unutar države i interkonekcija sa susjednim državama. Sa tim ciljem moramo pregovarati, izvršiti čak i pritisak i naći rješenja sa “Elektroprenosom” i našim partnerima u sistemu vlasti BiH. Vrijednost planiranih projekata u energetici iznosi oko šest milijardi KM. Prvi veliki objekat koji je već završen i uskoro će biti pušten u rad je solarna elektrana “Bileća”, čija je instalisana snaga 60 megavata.
autor: http://glasrpske.com
