Tokom te 2014. godine sve je izgledalo kao bajka. Prijedorska gradska „Toplana” prešla je sa mazuta na ekološki prihvatljivo gorivo. Biomasu. Jeftiniji energent slatkoriječivo su tada obećavali gradski oci iz DNS-a, ubjeđujući lokalni parlament da odobri milionski krediti za ovu investiciju.
I tako je i bilo. Za ove namjene Evropska banka za odnovu i razvoj (EBRD) dala je kredit od čak sedam miliona evra ili nešto manje od 14 miliona maraka. Plan je bio da se zaduženje vraća iz tekućeg priliva sredstava, odnosno da građani kroz isporučenu ekološki prihvatljivu toplotnu energiju plate ulaganje u novu „Toplanu”. Bajka, kao i svaka bajka, trajala je dok realnost nije zakucala na vrata.
„Toplana” je izgrađena, prošlo je četri godine grejs perioda i rate su počele da pristižu na naplatu.
Prije te 2018. godine i početka vraćanja kredita EBERD-a, „Toplana” se još nekoliko puta zadužila kod komercijalnih banaka u Srpskoj.
Tako je 2017. godine to preduzeće uzelo kredit kod Nove banke od četri miliona maraka.
Treba reći da je odluku da Grad bude žirant odobrio tadašnji gradonačelnik Milenko Đaković, bez saglasnosti lokalne Skupštine, što je krivično djelo.
Očigledno se radilo o jako nepovoljnom kreditu pa se brže-bolje Grad, „Toplana“ i tadašnja DNS-ova vlast odlučila za traženje boljeg aražmana.
Već 2018. godine „Toplana“ podiže još četiri miliona kod IRB-a i tim kreditom zatvara zaduženje kod Nove banke.
Otplata zadnjeg, IRB-ovog, kredita počinje 2024. godine.
Toplana ne vraća EBRD-ov kredit – sve ide na teret Grada Prijedora
Vraćamo se na EBRD-ov kredit.
Otplata je počela 2018. godine.
Toplana očigledno nije imala novca da vraćanje kredita pa u pomoć priskače Grad Prijedor.
Te godine je iz gradskog budžeta za vraćanje rate kredita izdvojeno tačno milion maraka.
U 2019. taj iznos bio je nešto manji, 990.000, dok je za treću ratu ovog kredita Grad Prijedor 2020. opet platio milion maraka.
Lani je Grad za pokriće obaveza po kreditima i za dobavljače, a u cilju održavanja grijanja i sprečavanja blokade računa, iz budžeta „Toplani” uplatio 2.105.000 KM subvencija i 230.000 KM pozajmice, jer je to preduzeće, osim kreditorima i dobavljačima dugovalo 1.730.000 KM.
Ova godina će biti zapamćena i kao jedna od najgorih, jer će Grad „Toplani” morati platiti oko 2,5 miliona maraka.
Ne treba napominjati da, ukoliko dođe do blokade računa Grada, biće onemogućeno dalje finansiranje svih budžetskih korisnika, odnosno korisnika socijalnih davanja, finansiranje škola, pomoć privredi i poljoprivredi, finansiranje Doma zdravlja, pomoć nevladinim organizacijama, sportskim klubovima, Crvenom krstu, Vatrogasnoj jedinici, Civilnoj zaštiti itd.
Druga mogućnost je platiti tražena rata kredita, a sredstva obezbijede na način da se za neophodan iznos umanje davanja navedenim budžetskim korisnicima.
To će značiti potpunu katastrofu za sve druge budžetske korisnike.
Mahinacije sa sirovinom?
Prema sazanjima Faktora, prethodna DNS-ova rukovodstva „Toplane” ponašala su se potpuno nedomoćinski.
Naši izvori potvrđuju da se sječka plaćala po težini, bez obzira na vlažnost i kaloričnu vrijednost pa se dešavalo da su je dobavljači pripremali u vrijeme kiše i susnježice kada je najteža.
Prikupljali su najslabije kalorično drvo po prijedorskim šljunkarama, potocima i uz rijeku Sanu.
Posebna je priča uništenje zelenila uz obalu Sane nizvodno od grada.
I ovo su samo neki od problema koji su doveli do gomilanja gubitaka.
Na sjednici Skupštine, u vrijeme kada je odobren kredit te 2014. godine, rečeno je da će „Toplana” prelaskom na biomasu postići smanjenje cijene grijanja i da će sirovinu obezbijediti plantažama brzorastućeg drveta (paulovnije).
Do danas nije zasađena nijedna plantaža, niti smanjena cijena grijanja, već se samo povećavaju izdvajanja iz budžeta Grada.
RATE NE VRAĆAJU
Pobjedom SNSD-a u Prijedoru nedavno je došlo i do smjene kadrova DNS-a.
Novom rukovodstvu postavili smo sva pitanja o poslovanju i kreditima „Toplane”. Odgovore još čekamo.
Do tada još malo gotovo nevjerovatne statistike do koje smo došli: Prihod „Toplane“ po osnovu grijanja u 2020.godini iznosio je 4.456.982,89 KM.
Prihod po osnovu proizvodnje električne energije bio je 331.887,95 KM.
Dakle, gotovo pet miliona maraka.
Opet nije jasno zašto „Toplana” nije otplaćivala svoj kredit i zašto dobavljačima nisu platili sve obaveze….
KOLIKA JE OTPLATA?
Moguće kršenje zakona pa sve do krivične odgovornosti krije se i iza slijedećij cifri.
Skupština Prijedora odobrila je garanciju na kredit sa ratom od 1.140.901 KM.
Međutim, stvarni iznos je bio veći – 1.253.675 KM! Postavlja se pitanje ko je potpisao Ugovor o kreditu sa ratom većom nego što je Skupština odobrila.
Ovo bi moglo da predstavlja direktno kršenje zakona.
DUG ČAK 36 MILIONA!!!
„Toplana” ima tačno 3.524 aktivna korisnika grijanja, pa se prostom matematikom dođe do toga da građani ovog grada moraju znati da imaju naveće subvencije za grijanje možda i na cijelom Balkanu.
Vraćajući rate kredita iz budžeta Grad Prijedor je, primjera radi, u 2018. godini subvenicionisao svakog korisnika „Toplane” sa 283,76 KM.
Svaku godinu od 2018. godine, od kada Grad plaća rate za „Toplanu”, građani su subevnicionisani u prosjeku sa oko 300 KM, dok je rekordna 2021. gotovo sa 600 KM po korisnku!!!!
Umjesto zaključka – čekamo odogovore iz Toplane.
I na kraju, ali možda i najbitniji podatak.
„Toplana” Prijedor za osam godina rada duguje 36 miliona maraka. Malo li je!
autor: Faktor, tekst je izašao u štampanom izdanju FM 31 od 20.januara 2022.godine
