Pokušaji centralnih banaka da se agresivno bore protiv cenovnih pritisaka – podizanjem kamatnih stopa, mogli bi da gurnu globalnu ekonomiju u recesiju, objavio je Blumberg, pozivajući se na stavove više ekonomista.
Eksperti su istakli da su, nakon što su banke povećale stope za pola procentnog poena, čelnici Federalnih rezervi SAD, Evropske centralne banke (ECB) i Banke Engleske (BoE) time „signalizirali“ potrebu za daljim povećanjem, čak i kako su vremenom priznavali da su njihove privrede slabile, prenosi Telegraf biznis.
Sve je veći rizik da će dalje pooštravanje monetarne politike potkopati potražnju i zapošljavanje, toliko da će natjerati svjetsku ekonomiju da posrne sljedeće godine, piše Blumberg.
– Upravo smo na ivici globalne recesije – rekao je za njujoršku agenciju Itan Haris, šef istraživanja globalne ekonomije u Banci Amerike.
Najbrža stopa inflacije u posljednjih 40 godina navodno je promijenila ono što ekonomisti nazivaju „funkcija reakcije“ kreatora politike, uključujući predsjednika FED-a, Džeroma Pauela.
„Uobičajeno, od njih bi se očekivalo da olakšaju kreditiranje pošto su se ekonomije raspadale kako bi se ograničila šteta za domaćinstva i korporacije“, navodi se u izvještaju.
Sada, dok je rast cijena znatno iznad ciljanih 2% centralnih bankara, oni se kreću u suprotnom smjeru, čak i suočeni sa ekonomskim kontrakcijama.
Haris smatra da je stav među centralnim bankama da bi radije rizikovale „da rade previše“.
Izvještaj je ukazao da su 2021. godine centralni bankari potcjenjivali opasnosti od sve većeg pritiska na cene u ekonomijama pogođenim kovidom, što je dovelo do toga da inflacija izmakne kontroli.
