– Ipak, u ovom trenutku teško je i rano praviti bilo kakve projekcije kretanja radne snage pošto postoji još niz nedoumica, kojim kadrovima i radnicima bi ulazak u ovu zemlju bio olakšan i na koji način. Još je toga dosta u magli. Možda će ovo najviše pogodovati onima koji su do sada radili na crno da “ozvaniče” svoj neki budući boravak tamo – navodi Grujić.
Direktor agencije za zapošljavanje “Spektar” iz Banjaluke Miroslav Vukajlović kaže da je on skeptičan da ova njemačka reforma može pokrenuti neki novi i veći egzodus radne snage sa ovih naših prostora, jer je neophodno donijeti veliki broj popratnih zakonskih akata.
– Mnogo toga je još nedorečeno. Pored toga, smatram i da je ova odluka, da se krene sa ovom reformom, dobrim dijelom i politički motivisana, ne samo ekonomski. Aktuelne vlasti nalaze se u velikim problemima, a izbori su tokom naredne godine. Mislim da je ovo bio i jedan od načina da se populistički dodvore jednom značajnom broju glasača koji su porijeklom iz država koje ne pripadaju EU – navodi Vukajlović.
Ako bi kojim slučajem zakon i zaživio, Vukajlović kaže da ni to ne bi trebalo da podstakne neki novi i veći egzodus radno sposobnog stanovništva iz BiH, i to iz mnogo razloga. Jedan od njih, možda i najznačajniji, smatra Vukajlović, su sve veći mjesečni troškovi života u Njemačkoj.
– Zbog toga sam mišljenja kako Njemačka postaje sve manje interesantna našim ljudima, a pogotovo jer i cijena rada nije više na nivou na kom je nekada bila – kaže Vukajlović.
Dodaje da ljudi koji pohvalno govore o odlasku u Njemačku, kada govore o visini primanja u ovoj zemlji, pominju bruto plate, ne neto, koje su daleko manje. Kada ljudi vidi kolike su one, kako kaže Vukajlović, i uporede ih sa troškovima života, vide da nije sve tako sjajno i bajno.
– Mislim da će ove nove zakonske olakšice prije svega privući radno sposobno stanovništvo iz Afrike i Azije koje ima niži standard on našeg. Ljudi sa ovih prostora, koji su namjeravali otići u Njemačku, mislim da su to već uradili – kaže Vukajlović.
Njemačka vlada dala je zeleno svjetlo na ovaj zakon još u julu ove godine, a planirana su tri koraka – prvi koji stupa na snagu u novembru 2023, drugi u martu i treći u junu 2024.
Poseban fokus stavljen je na radnike sa stručnom, neakademskom obukom, ali će i postojeća pravila za kvalifikovane stručnjake sa univerzitetskim diplomama biti ublažena.
Uvedena je takozvana “kartica mogućnosti” – sistem zasnovan na bodovanju koji radnicima sa potrebnim vještinama omogućava da lakše dođu u Njemačku. On će uzeti u obzir kvalifikacije, profesionalno iskustvo, godine, poznavanje njemačkog jezika i “veze sa Njemačkom”.
Pomenuta kartica trebalo bi da omogući ljudima da dođu i traže posao ili pripravnički staž dok su u zemlji, a pri tome neće biti više obavezni da se prijavljuju iz inostranstva. Ubuduće će im se priznavati i profesionalne kvalifikacije stečene u zemlji iz koje dolaze.
Još jedna od novina je da će i onima sa diplomama ili stručnim sertifikatima koji traže posao biti dozvoljeno da ostanu u zemlji godinu dana. Pravila će takođe biti olakšana svima onima koji imaju ponudu za posao i priznatu diplomu. Biće sniženi i pragovi plata, radnicima će biti lakše da dovedu porodice u Njemačku, lakše će i dobiti dozvolu za stalni boravak.
Domaće tržište
Direktor agencije za zapošljavanje “Spektar” iz Banjaluke Miroslav Vukajlović kaže da se sve što se dešava u svijetu direktno ili indirektno prenosi i na domaće tržište.
– Poslodavci se sve češće suočavaju s problemom da ne mogu naći adekvatnu radnu snagu na jedan normalan, standardan način. Trenutno je najugroženiji sektor građevinarstva. Veliki problem je i kod sezonskih poslova, ali i kod prerađivačke industrije. Taj negativni trend prisutan je i kod metalske industrije, ali i kada su u pitanju određeni zanati. Velika je potražnja i za radnicima u raznim kol centrima, ali i kada su u pitanju dostavljačke usluge. Interesantno, u isto vrijeme imamo jedan do sada nezabilježen trend, da se smanjuje potražnja za IT stručnjacima – kaže Vukajlović.
Šta se najviše traži
kvalifikovane zanatlije, elektroinženjeri, IT stručnjaci, njegovatelji, medicinske sestre i ugostitelji. Mnoga maloprodajna preduzeća, građevinske kompanije i veletrgovci takođe su prijavili nedostatak radnika. Ostala tražena zanimanja navedena na veb stranici vlade uključuju i ljekare i naučnike.
autor:http://glassrpske.com
