Šest giganata američkog bankarskog sistema su u protekloj deceniji stekli čist profit od hiljadu milijardi dolara, preguravši bez posljedica ekonomsku krizu, globalne proteste i pritiske političara.
Ne samo da nisu osjetili posljedice nego su „Džej Pi Morgan Čejs“, „Banka Amerike“ pa čak i posrnuli „Vels Fargo“ na putu da ostvare veći profit u proteklih 10 godina nego većina američkih kompanija koje su na berzi, pokazali su podaci „Blumberga“.
„Sitigrup“, „Goldman Saks“ i „Morgan Stenli“ nisu daleko iza njih i svih šest banaka će ostvariti još veći profit dogodine.
Dok je pažnja svijeta bila fokusirana na bogataše iz Silikonske doline, banke su grabile napred i teško je objasniti kako su uspijele da prežive promjene u trgovini na Volstritu, krah investicionih bankara i društveno-politička previranja.
„Ponekad postoji osjećaj da je to što su toliko profitirali nekako strašno, a ja jednostavno ne mislim da je to slučaj“, rekla je Betsi Djuk, bivša guvernerka Federalnih rezervi koja je predsjedavala odborom „Vells Farga“ do 2020. „Finansijski sistem je u posljednjih 10 godina preživio sve što je bilo ‘bačeno’na njih. Ove banke nisu samo opstale, već su i napredovale.“
Tokom decenije javnog gnjeva na banke, strožih pravila, geopolitičkog haosa, pandemije i nekih izdajničkih promjena na tržištu, banke su „bile u stanju da se izbore sa svim tim, i ne samo da se nose sa tim, već i zarade bilion dolara“, rekla je Djuk.
Procjene analitičara pokazuju da se šest banaka brzo približava toj magičnoj brojki – jedan bilion dolara u periodu od 10 godina – i da će, ako ne dostignu tu sumu krajem ovog mjeseca, zaraditi hiljadu milijardi negdje u prvih nekoliko nedjelja 2023. Međutim, nije samo obim profita toliko zapanjujući, već i sposobnost industrije da prođe kroz skandale i svejedno napreduje, piše „Blumberg“.
Prije 10 godina „Džej Pi Morgan“ je bio najprofitabilnija i najvrijednija američka banka na tržištu, da bi poslije trgovinskog fijaska sa „Brunom Aksilom“ koji je izgubio na berzi 6,2 milijarde dolara, završio u „magarećoj klupi“. U to vrijeme je „Vels Fargo“ bio glavna banka sa 20 milijardi dolara profita, da bi i oni pali poslije otkrića da su zloupotrebljavali povjerenje klijenata. Analitičari sada kažu da se zarada banke približava tom nivou.
Ono što se nije promijenilo za sve ove godine je način na koji „biznis“ funkcioniše. Banke prodaju akcije i obveznice, trguju finansijskim instrumentima, savjetuju kompanije koje žele da preuzmu druge, upravljaju bogatstvom, bave se isplatama i pozajmicama. Još 2013. godine, banke su osjećale posljedice ekonomskog kraha, a Vašington je tek radio na pravilima, procedurama i zakonima vezanim za bankarski sektor.
Da bi se izvukle iz sjenke globalne krize, banke su morale da plate. „Banka Amerike“ je 2014. pristala da plati rekordnih 16,7 milijardi dolara nadoknade zbog svojih sumnjivih hipotekarnih praksi, „Džej Pi Morgan“ je iskeširao 13 milijardi. Ali, istovremeno, banke su se okretale novim načinima zarade koji su ih uvalili u probleme.
Zaposleni u „Vels Fargu“ pod pritiskom menadžmenta da dostignu ciljeve prodaje, otvorili su milione računa klijentima koji to nisu tražili, što je bio jedan od najpoznatijih u seriji skandala koji su se na kraju proširili na cijelu industriju. U Maleziji, „Goldman Saks“ je bio umiješan u korupcionaški skandal sa tadašnjim premijerom.
Osoba kojoj banke mogu da zahvale za izvlačenje iz problema je Donald Tramp koji je izmijenio poreske zakone vezane za korporativne profite tako da odgovaraju bankarskom sektoru. Drugim riječima, smanjio im je drastično poreze. Od te 2018. godine, banke su zahvaljujući poreskoj politici, povoljnim kamatnim stopama, porastom broja klijenata, počele da zarađuju. Milijarde.
Ništa nije tako transformisalo pejzaž Volstrita od pandemije 2020. Da bi izbjegla ekonomsku kataklizmu, vlada je ponudila programe pomoći klijentima i firmama. Fed je kupio sredstva vrijedna bilijarde dolara. Korporacije su pozajmivale, podizale kapital ili kupovale oslabljene protivnike.
Situacija se mijenjala i u bankama. Te godine je Džejn Frejzer postala prva žena na čelu jedne velike američke banke. Ubijen je Džordž Flojd što je izazvalo masovne proteste u SAD, a banke su izazvale bum kompanija poznatih kao SPAKs, odnosno „kompanija blanko čeka“ koje su osnovane bez preciznog poslovnog plana.
Intervencije vlade 2021. godine pomogle su „velikoj šestorki“ da zaradi više nego 2013. i 2014. zajedno, što im je pomoglo da ne osjete haos koji je nastao sa početkom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini i sankcija Moskvi koje su uslijedile.
To ne znači da korporativni titani u Silikonskoj dolini nisu dobro prošli u protekloj deceniji. Samo „Epl“ je zaradio više od pola bilijarde dolara. „Majkrosoft“, „Berkšir Hatavej“ i „Alfabet“ zaradili su više od „Džej Pi Morgana“, dok je „Ekson“ profitirao više od „Banke Amerike“ i „Vels Farga“.
Banke će reći da su za uspjeh zaslužne inovacije. Poslije investiranja u tehnološke platforme i poboljšane kreditne politike, navodno su pomagali kompanijama da razvijaju ekonomiju zemlje. I usput su zaradili. Kritičari kažu da banke to nisu uradile same i da bi mnoge propale da nije bilo poreskih obveznika, intervencija vlade ali i klijenata.
Pojedine banke suzile su opseg svojih klijenata, isključivši brojne zajednice, a na kraju krajeva, bogatstvo banke zavisi od „zdravlja“ njenih klijenata i pojedini analitičari smatraju da će ovi epski profiti pasti ako ekonomija pretrpi još jedan žestok udarac.
(RT Balkan, foto: www.globallookpress.com © Michael Nagle/XinHua)
