Bolest neurološkog sistema misteriozno pogađa Kanadu

Bolest neurološkog sistema misteriozno pogađa Kanadu

Misteriozna neurološka bolest pogađa Kanadu. Slučajevi su izazvali svađu između zdravstvenih zvaničnika koji poruči da su bolesti pravi „klaster“ i medicinskih stručnjaka koji traže vezu.

Rodžer Elis, penzioner iz kanadskog grada Bathursta, razbolio prije dvije godine, njegova porodica je pomislila da je doživio srčani udar. Ljekari su isključili tu mogućnost, ali je nekoliko dana kasnije doživio napad. Ipak, bila je u pitanju misteriozna bolest.

Vremenom je postao uznemiren i dezorijentisan. Poslije tri mjeseca u bolnici, smršao je, morao da jede na sondu i da se kreće u invalidskim kolicima. Ljekarima ništa nije bilo jasno, pošto su isključili mogućnost epilepsije, moždanog udara, Krojcfeld-Jakobove bolesti, autoimunog encefalitisa i tumora mozga. Na kraju, poslije godinu dana bolničkog liječenja, prebačen je u starački dom.

„Nažalost, samo smo prihvatili činjenicu da nećemo znati koja je bolest dok ne umre“, rekao je njegov sin Stiv Elis.

Porodica vjeruje da je Rodžer dio grupe ljudi koji imaju misterioznu neurološke bolest. Zanimljivo je da je većina slučajeva koncentrisana u slabo naseljenom području provincije Nju Brunsvik, gdje se nalazi grad Bathurst, prenosi net.hr.

Bolest podijelila stručnjake i zvaničnike

Dok su stručnjaci zbunjeni, lokalni zvaničnici su se žestoko sukobili sa njima jer smatraju da slučajevi nisu povezani. Smatraju da nemaju nikakve veze sa zagađenjem ili drugim faktorima životne sredine.

Bolest je registrovana kod 48 slučajeva, iako zvaničnici upoznati sa studijom kažu da ima više od 100 slučajeva. Pacijenti pate od neobjašnjivog bola, grčeva i promjena u ponašanju, a mnogi su imali halucinacije, nekontrolisano slinjenje i škrgutanje zubima. Pokazuju i znake kognitivnog pada i teškog gubitka mišića.
Iako ljekari nisu našli odgovore na pitanja, ministarka zdravlja Nju Branzvika Doroti Šepard se ipak oglasila. Saopštila je krajem oktobra da nema dokaza da bi uzrok mogla biti neka poznata hrana, ponašanje ili izloženost životnoj sredini. Neposredno prije toga, Kanadsko udruženje neuropatologa dobilo je document. U njemu se navodi da osmoro preminulih nije imalo ovu misterioznu bolest, već Alchajmer ili raka.

Porodice pacijenata su, pak, zabrinute i smatraju da se pokrajini žuri da zatvori ovaj slučaj i sve gurne pod tepih. „To je bio samo dokaz koliko su pokrajinske vlasti bile nesposobne i neorganizovane. Šteta što moj otac i drugi oboljeli i njihove porodice moraju da učestvuju u ovoj zbrci“, rekao je Rodžer Elis.

Osoblje Kanadske agencije za javno zdravlje šokirano je njenom izjavom i dokumentom koji negira vezu između slučajeva. Pored toga, saveznim zdravstvenim vlastima je zabranjeno da pomažu u istrazi bolesti.

„Bilo je nevjerovatno. Čak i laik shvata da nikada nećete ništa pronaći gledajući sam fenomen. Morate imati kontrolnu grupu… To je bila samo početnička epidemiologija“, rekao je jedan naučnik.

Agencija za javno zdravlje optužila naučnika

Prije godinu dana stručnjaci iz javnih zdravstvenih ustanova tražili su od ljekara da obrate pažnju na simptome slične Krojcfeld-Jakobovoj bolesti. Međutim, Džerard Jansen iz Kanadskog udruženja neuropatologa objavio je dokument da je osam ljudi umrlo od posljedica drugih bolesti. Njegov rad je osudila Agencija za javno zdravlje i optužen je za nepropisno korišćenje ličnih podataka.

Jansen se branio da korišćeni podaci nisu vlasništvo Agencije. On je takođe istakao da su se kolege „jednoglasno složile sa nalazima i zaključcima u svim obdukcijama.

Bolest mozga
Bolest mozga

Ali, većina naučnika je skeptična prema dokumentu. Porodice su zabrinute što vlasti Nju Branzvika pokušavaju da se distanciraju od neurologa Alijera Marera, koji je prvi otkrio bolest.

Ministar Šepard je rekla da je bilo „problema“ u procesu izvještavanja koji su omogućili eskalaciju često bez nadzora. Ona je izostavila da je Marero radio sa saveznim naučnicima, kao i drugim neurolozima pri prvoj identifikaciji klastera.

Očekuje se da će istraga koju vode lokalni neurolozi, ali najverovjatnije bez Marera, dati odgovore na do sada neodgovorena pitanja. Biće pregledano svih 48 priznatih pacijenata, od kojih je većinu liječio Marero.

„Čini se da ga zaista diskredituju a da ne koriste njegovo ime. To je neprihvatljivo. Od svih ljudi, on je bio najkomunikativniji u posljednjih nekoliko mjeseci. Njegova radna etika i profesionalizam su vrhunski“, rekao je Elis. On je dodao i da će javnost i dalje u mraku prisluškivati da prošle godine nije procurilo nijedno pismo.

Neurološki problemi kod svake treće osobe koja je preležala kovid.

(Guardian)

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.