Pariska katedrala Notr Dam koja je uništena požarom rizikuje da liči na „politički korektan Diznilend” prema kontroverznim planovima za renoviranje koje je vidio britanski Telegraf.
Kritičari su upozorili da će svjetski poznata katedrala biti pretvorena u „eksperimentalni izložbeni prostor” u okviru planova da se dramatično promijeni unutrašnjost srednjovekovne zgrade.
Prema predloženim izmjenama, ispovjedaonice, oltari i klasične skulpture biće zamijenjene modernim umjetničkim muralima, kao i novim zvučnim i svjetlosnim efektima za stvaranje „emotivnih prostora“.
Na „stazi otkrića“ biće tematske kapele, sa naglaskom na Afriku i Aziju, dok će citati iz Biblije biti projektovani na zidove kapele na različitim jezicima, uključujući mandarinski.
Konačna kapela na stazi će imati snažan ekološki naglasak.
„Kao da Dizni ulazi u Notr-Dam“, rekao je Moris Kulo, nagrađivani arhitekta, urbanista, teoretičar i kritičar iz Pariza koji je vidio planove.
„Ono što oni predlažu da urade Notr Damu nikada ne bi bilo učinjeno Vestminsterskoj opatiji ili bazilici Svetom Petru u Rimu. To je neka vrsta tematskog parka i veoma djetinjasto i trivijalno s obzirom na veličinu mjesta“, rekao je on za Telegraf.
Visoki izvor blizak obnovi rekao je da planovi predstavljaju rizik da se globalni svetionik hrišćanstva pretvori u „eksperimentalni izložbeni prostor” koji bi „unakazio” rad Judžina Vajolet-le-Daka, proslavljenog arhitekte koji je obnovio katedralu nakon pustošenja Francuske revolucija u nastojanju da povrati duh srednjovjekovnog hrišćanstva.
„Možete li zamisliti da administracija Svete stolice dozvoli nešto ovako u Sikstinskoj kapeli?“, rekao je visoki izvor sa pristupom najnovijim planovima. „Bilo bi nezamislivo. Mi ovde nismo na praznom mestu.
„Ovo je poludjela politička korektnost. Oni žele da pretvore Notr-Dam u eksperimentalni liturgijski izložbeni prostor koji ne postoji nigdje drugdje, dok bi to trebalo da bude orijentir gdje se i najmanjoj promjeni mora postupati sa velikom pažnjom.
Čuvena gotska katedrala teško je oštećena u požaru 16. aprila 2019. godine, kada su slike plamena koji zahvata krov i ruši njen toranj iz 19. veka šokirali svijet.
Oni dijelovi zgrade koji su oštećeni u požaru biće mukotrpno vraćeni u prvobitno stanje. Međutim, prema novim planovima neke oblasti koje su relativno manje pogođene katastrofom biće dramatično promijenjene.
Globalni talas emocija pokazao je da je 340.000 donatora doprinijelo 833 miliona evra (705 miliona funti) za obnovu kultnog zdanja. Oko 165 miliona evra (140 miliona funti) već je potrošeno do septembra na obezbjeđenje katedrale, koja je strukturno oštećena tokom požara. Drugi dio od 262,6 miliona evra (222 miliona funti) donacija će ići za prvu fazu radova na restauraciji.
Žan-Luj Žoržlen, general kome je predsjednik Emanuel Makron zadužio da obnovi Notr Dam, obećao je da će on biti dovoljno obnovljen za održavanje Te Deum 16. aprila 2024, na vrijeme za Olimpijske igre u Parizu.
Prvobitno je Eduar Filip, tadašnji francuski premijer, rekao da će pokrenuti međunarodni konkurs za obnovu uništenog krova i tornja, potencijalno sa modernim dizajnom „koji nosi obeležje našeg vremena“.
Nakon široko rasprostranjene galame oko arhitektonskih letova fantazije, od kojih je čak bio i bazen, konkurs je ukinut, a toranj, krov i srednjovjekovne drvene grede treba da budu ponovo izgrađeni što je moguće vjerodostojnije originalnom dizajnu.
Međutim, to se ne može reći za unutrašnjost s obzirom na trenutne planove, koje vide dva evropska medija.
U junu, nadbiskup Pariza, Mišel Opeti, rekao je da će ovo „dovesti katedralu u 21. vijek uz očuvanje sopstvenog identiteta u duhu hrišćanske tradicije“.
Međutim, prema planovima oca Žila Druena, unutrašnjost će gledati u budućnost, a ne u prošlost.
Prema predlozima, posetioci će prolaziti kroz glavni ulaz i biti vođeni ka 14 tematskih kapela koje prikazuju Postanak, Avram, Izlazak i Proroke, ali i pet kontinenata.
Dok će Afrika i Azija imati ponosno mjesto, Evropa, Amerika i Okeanija će ili biti manje očigledne iza apside ili će biti potpuno odsutne. Obilazak se završava u kapeli posvećenoj „pomirenom stvaranju“, odnosno zaštiti životne sredine kako je navedeno u enciklici Laudato Si pape Franje.
Ideja je, rekao je gospodin Drouin, bila da se zarobljena publika od 12 miliona posjetilaca sa „višestrukim motivacijama“ i vrlo malo katoličke kulture poduči osnovama hrišćanstva i istorije spasenja, a da se to ne pretvori u „katekizam u teškom smislu te riječi“ .
U srijedu je potvrdio da su planovi „više nego ikada na stolu“.
Kristijan Ruselo, generalni direktor Fondacije Notr Dam, zadužen za upravljanje lavovskim udjelom donacija, takođe je potvrdio prijedloge za „tragom otkrivanja posjetilaca” kako bi se „obezbjedili ključevi za pola planete koja ne zna šta katedrala je”.
Izvor: Kurir
