„Cijene sirovina su u decembru i januaru otišle u nebo, ali se tržište polako stabilzuje”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ipak, upozorava na dosta opasan trend ako bi cijena đubriva prešla cijenu pšenice pa to itekako može uticati na dalji negativan razvoj situacije. Trivić tvrdi da više niko u svijetu ne može kontrolisati cijene sirovina svih vrsta, ali ohrabruje, navodi kao primjer, to što su cijene željeza na svjetskom tržištu u maju prošle godine dostigle drastično povećanje, ali da se zadnja dva mjeseca tržište stabilizuje pa su cijene polako počele i da padaju, doduše ne dramatično, ali lagani pad, kaže Trivić.
To donekle ohrabruje svjetsko tržište svih sirovina pa i žitarica, konstatuje Trivić i kao primjer navodi to da su sirovine u pekarskoj proizvodnji, proteklih mjeseci, na svjetskom tržištu otišle gore čak 35 odsto.
Ipak, cijene hljeba u Srpskoj više neće rasti.
Stopa PDV od 10 odsto dobra mjera ali…
Po njemu sva priča o kontroli cijena pojednih proizvoda nije realna.
S druge strane, ideja da se uvede diferencirana stopa PDV-a ima smisla, ali se o njoj priča od kada je uveden PDV.
Da li će biti političke volje da se uvede stopa od 10 odsto na osnovne životne namirnice je pravo pitanje, a ne da li je ili nije dobra mjera.
Dobra je varijanta da se oporezuje luksuz i stvari koje se ne ubrajaju u osnovne životne namirnice, ali strahuje da je to tehnički i politički trenutno nemoguće uvesti.
„Svakako jeste dobra ideja, ali zna se kako se donose odluke, to je na nivou BiH i treba da se složi više elemenata…”.
Socijalna karta kao rješenje
Po Trivićevom mišljenju nisu svi jednako ugroženi usljed poskupljenja, te da mjere Vlade Srpske, koje bi se odnosile na sve građane, nisu dobro rješenje.
„To bi uticalo i na one koji imaju i na one koji nemaju…”.
Rješenje je da se pomogne socijalno ugroženim kategorijama, a da bogatiji plaćaju punu cijenu.
Socijalna karta pa pomoć ugroženima.
To je po njemu put za sva buduća rješenja kada su u pitanju krize ovog tipa.
Marže minimalne?
Trivić tvrdi da do povećanja cijene hljeba i pekarskih prozvoda nije došlo jer su „trgovci vidjeli priliku” već da su na cijenu zaista uticali iznosi koji se plaćaju za sirovine.
„Marža je na minimumu, možda čak i ispod zakonom dozvoljenim, tako da tu ne treba tražiti razlog za poskupljenje”, naveo je on. Kao argument za svoju tvrdnju navodi žestoku konkurenciju na domaćem tržištu maloprodaje proizvoda i „sigurno je da bi se našao neko da ide s damping cijenama da može tj. da su marže prevelike…”.
KUDA VODI OVAJ PUT?
Kao i svi koji poznaju situaciju, i Trivić kaže kako je za svjetsku inflaciju krivo nekontrolisano štampanje novca, prije svega od strane EU i SAD-a u vrijeme korone.
Sad to dolazi na naplatu kroz svjetsku inflaciju.
Te zemlje trebaju povući nerealno štampan novac sa tržišta i došlo bi do stabilizacije, ovako niko ne zna gdje ovo vodi.
Jedino rješenje je, kaže, da se povećaju plate, kada se već dižu cijene.
autor: faktormagazin.ba, tekst je izašao u štampanom izadnju FM34, od 10.februara 2022. godine
