Bacanje smeća na nedozvoljenim mjestima i ogroman broj divljih deponija sve veći su problem koji, osim što narušava izgled grada, negativno utiče i na zdravlje stanovnika zbog mogućeg širenja zaraza, ali i štetnih materijala koji su nepropisno odloženi.
Nesavjesnim pojedincima, ali i pravnim subjektima koji bacaju smeće gdje god stignu, ne razmišljajući o posljedicama, lani je izrečeno sedam novčanih kazni, dok su ove godine zbog toga kažnjena tri građanina.
„Osim smeća, nesavjesni pojedinci nepropisno odlažu kabasti otpad, auto-gume, građevinski materijal, pa čak i dijelove automobila“, kazali su za „Glas Srpske“ iz Odjeljenja za komunalne poslove.
Iz ovog odjeljenja ističu da su, s ciljem suzbijanja ovog problema, propisane vrtoglave kazne, koje se za fizička lica kreću od 100 do 1.000 KM.
„Za pravno lice novčana kazna zbog neadekvatnog odlaganja otpada kreće se od 500 do 7.000 KM, a novčanom kaznom od 200 do 1.800 KM biće kažnjeno odgovorno lice u pravnom subjektu“, pojasnili su iz odjeljenja.
Da je problem neadekvatnog odlaganja otpada i nastanka divljih deponija sve veći, potvrdili su i u Centru za životnu sredinu.
„Sve češće gomilanje otpada je kompleksan problem. Pored neadekvatnog bacanja smeća, zbog čega se stvaraju deponije, problem predstavljaju štetni materijali od kojih je izrađena ambalaža koju na kraju bacimo“, kazala je za „Glas Srpske“ asistent za biodiverzitet i zaštićena područja Milica Končar.
Prema njenim riječima, veliki problem predstavlja loš sistem za upravljanje otpadom.
„Većina otpada završi na deponijama. Problem je što reciklažni otpad poput papira, drveta i nekih vrta plastike bude bačen na divlje deponije umjesto da se pametnije iskoristi i smanji zagađenje“, kazala je ona.
Problem divljih deponija, naglašava Končareva, nije moguće riješiti akcijama čišćenja.
„Ovo je kompleksan problem i za njegovo rješenje je potrebno uložiti mnogo vremena, znanja i novca. Prvenstveno je potrebno dodatno edukovati stanovništvo i poboljšati sistem odvoza otpada“, rekla je Končareva.
Neosviješćenost
Prema riječima Milice Končar, osviješćenost stanovništva o štetnosti neadekvatnog odlaganja otpada nije na zavidnom nivou.
„Svi mi, kao pojedinci, svake godine proizvedemo sve više otpada, što je poražavajući podatak“, pojasnila je Končareva.
