Ljubitelji italijanske tjestenine možda će morati dublje da posegnu u džep kako bi nabavili omiljenu namirnicu.
Naime, proizvođači ne mogu da računaju na kanadsku durum pšenicu, a žetva u Italiji bila je slaba, piše Rojters.
Kanada obično čini oko dve trećine globalne trgovine durum pšenicom, a ove bi godine žetva zbog ekstremnih vrućina i suše trebalo da bude biti upola slabija nego 2020. godine, prenosi Tportal.
Zbog slabe kanadske žetve cijene durum pšenice već su porasle na najviši nivo za 13 godina, podstakavši strahovanja od velikog poskupljenja hrane u periodu oporavka privrede od kovida 19.
Prepolovljena kanadska proizvodnja vremenski se poklopila i s padom svjetskih zaliha durum pšenice na najniži nivo u posljednjih šest godina, dijelom i zato što su ljudi u vrijeme lokdauna gomilali zalihe tjestenine.
Italijanski proizvođači tjestenine obično podmiruju većinu potreba za durum pšenicom na domaćem tržištu, ali prognoza žetve nedavno je snižena pa će biti prisiljeni da izađu na vjetrometinu međunarodnih tržišta.
Slabija žetva u Italiji
Očekivalo se da će žetva durum pšenice u Italiji ove godine premašiti onu iz 2020, ali Evropska komisija je snizila u oktobru procjenu proizvodnje sa 4,3 na 3,7 miliona tona, pa su proizvođači tjestenine počeli da strahuju za snabdjevanje u prvoj polovini iduće godine.
„Biće dramatičnije nego što je sad jer trenutno još možemo da nabavimo domaću pšenicu. Situacija s durum pšenicom jako je ozbiljna“, rekao je izvršni direktor brenda tjestenine Divella Vinćenco Divela.
Neke kompanije izlažu se riziku nestašice ključne sirovine nakon što domaće zalihe pšenice budu iscrpljene i mogle bi u idućim mjesecima biti prisiljene da obustave proizvodnju, upozorila je analitičarka Strategie Grainsa Severin Omne-Mezon.
„Što se tiče cijena i nedovoljne ponude durum pšenice, najgore možda tek dolazi“, istaknula je ona.
Kupci su pronašli zamjenu za kanadsku pšenicu pa se Australija ove sezone probila na drugo mjesto dobavljača duruma u Evropskoj uniji, a Meksiko je veliku potražnju za uvozom podmirio pošiljkama iz Alžira.
Turska mijenja propise
Turska, veliki izvoznik tjestenine, odgovorila je pak na krizu u snabdevanju durum pšenicom propisom kojim je maksimalni udio obične pšenice u tjestenini za izvoz podignut s 30 na 100 posto.
Smanjena potražnja iz Turske i iz sjeverne Afrike biće glavni razlog 6-postotnog pada globalne potrošnje durum pšenice u proizvodnji hrane u sezoni 2021/2022., prognoziraju u Strategie Grainsu.
Međunarodno vijeće za žitarice prognozira da će globalna potražnja za durum pšenicom pasti na najniži nivo u 19 godina, ali zalihe će do ljeta iduće godine pasti najniže za 14 godina, što bi značilo da će se ponuda gotovo izjednačiti s potražnjom prije iduće žetve.
Gdje je kraj poskupljenjima?
Iako su neki proizvođači tjestenine značajno podigli cijene, prebacujući dio troškova na krajnje potrošače, to vjerovatno neće u većoj mjeri uticati na potražnju u bogatim evropskim zemljama, gdje je durum pšenica propisana sirovina za taj prehrambeni proizvod.
Domaćinstva će definitivno osetiti poskupljenje. Kompanija za analizu podataka Nielsen navela je da su cijene jeftinih marki tjestenine u supermarketima u Francuskoj u oktobru porasle za gotovo petinu u odnosu na prošlu godinu, a to je možda tek najava poskupljenja koja su pred vratima.
