Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da bi Republika Srpska kao samostalna država za tri godine ispunili sve zahtjeve koje je postavila EU i postala njena nova članica.
„Najefikasniji put ka EU je da se podijelimo i da samostalno ispunjavamo uslove za članstvo. Da smo uradili tako prije deset ili petnaest godina već bi bili u EU. Žao mi je što Evropa nije pokazala više senzibiliteta za problem zvani BiH, jer mi izgleda da niko ne želi da vidi, da konstatuje da je BiH propala i da se održava još samo na infuziji međunarodnog faktora. Ne vjerujem da će taj faktor vječno biti u BiH, zato je važno već sada razmatrati potencijalne scenarije za budućnost tog prostora“, istakao je Dodik u intervjuu za Atinsko-makedonsku novinsku agenciju ANA-MPA, koji su prenijeli grčki mediji.
On je naglasio da je Republika Srpska spremna za taj dijalog i da nema više vremena za gubljenje i realizaciju tuđih iluzija.
„Naši životi su u pitanju i mi ne želimo ništa drugo nego da ih organizujemo na najbolji mogući način, onako kako to rade svi narodi. Mislim da zaslužujemo podršku i da se problem neće opet gurnuti pod tepih“, naglasio je Dodik.
Nakon što BiH, uz sav pritisak međuarodne zajednice, i vojni, i politički i finansijski nije uspjela da zaživi kao država, rekao je Dodik, postavlja se logično pitanje da li je došlo vrijeme za mirno razdruživanje.
Kada je riječ o non-pejperu koji predviđa prekrajanje granica na Balkanu, čije postojanje Slovenija negira, Dodik je naglasio da nije vidio taj dokument u njegovom izvornom obliku, već samo medijske izvještaje o njemu, niti zna ko je autor, ali zna da u evropskim prijestonicama govore o tim pitanjima, baš kao što se to radi i u Republici Srpskoj.
„Smatram da ne smije biti tabua, da sve političke teme treba otvoriti i kroz dijalog, mirnim putem, o svemu razgovarati. Dejtonskim sporazumom smo se razgraničili, granica između Federacije BiH i Republike Srpske je uspostavljena, više od 70 odsto nadležnosti, bitnih za život građana su već u entitetima, zašto onda da se održava iluzija o BiH koju niko u ovom obliku ne želi. Mislim da možemo vrlo lijepo da živimo jedni pored drugih kada ne možemo da živimo jedni sa drugima“, konstatovao je Dodik.
On je rekao da sa druge strane postoji pitanje Kosova i Metohije, koje je svega nekoliko stotina kilometara udaljeno od Republike Srpske i upitao kako je neko zamislio da Kosovu dodijeli status države, otimajući zemlju od Srbije, a Republika Srpska, vlasnik svoje teritorije mora da ostane u BiH.
„Politika dvostrukih standarda na tako malom području, bojim se, ne može biti održiva“, ukazao je Dodik.
Upitan da pojasni šta znači to da je Republika Srpska napisala svoj non-pajper ili dokument za raspravu o situaciji u BiH, Dodik je rekao da Republika Srpska više ne može da trpi pritisak, uvrede i nipodaštavanja koja dolaze iz Sarajeva, koji bi trebalo da je glavni grad svih, ali je za ovih 25 godina od rata na ovamo samo glavni grad Bošnjaka, muslimana.
On je podsjetio da su iz Sarajeva tokom rata istjerani Srbi i Hrvati, a da je ono danas glavni grad samo jednog od tri naroda u BiH.
„Mi svakodnevno iz Federacije BiH slušamo najgore stvari o Srbima i Republici Srpskoj i ne možemo da shvatimo zašto onda žele da ostanemo sa njima u istoj zemlji. Republika Srpska je potpisala sve anekse Dejtonskog sporazuma, među kojima i Ustav BiH. Takav Ustav je bio prihvatljiv i za Republiku Srpsku, mi smo ga potpisali, i tako je stao rat. Da je tekst Ustava bio drugačiji, pitanje je kada bi rat bio okončan. A onda su na prevaru počeli, mimo naše volje, preko visokih predstavnika, da mijenjaju Ustav i da nam ukidaju autonomiju. Sve uz izgovor da BiH nije funkcionalna i da takva ne može u EU, iako je EU puna složenih država koje i te kako funkcionišu iako su decentralizovane“, objasnio je Dodik.
On je naglasio da se promjena Ustava vršila preko visokog predstavnika, koga nije birao narod u BiH, i on upravlja BiH sa neograničenim ovlaštenjima.
Prema njegovim riječima, Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma predviđeno je kako se bira visoki predstavnik i da se o njegovom imenovanju pitaju strane koje su potpisale sporazum, dakle, i Republika Srpska i FBiH.
„Samo je prvi visoki predstavnik izabran onako kako je predviđeno Aneksom 10. Nestvarno za 21. vijek i za priču o EU integracijama. BiH je okupirana iznutra, bez mogućnosti da sama odlučuje. Republika Srpska više ne može da bude talac nesposobnosti fBiH da se dogovori unutar svojih granica, jer tamo Hrvati i Bošnjaci muslimani nemaju dogovor, mi ne želimo da budemo objekat politike, mi želimo da se pitamo tamo gdje mi provodimo demokratske izbore. Zato mislim da je vrijeme da za jedan sto sjednemo mi koji legitimitet dobijamo na izborima, mi iz Republike Srpske i naše komšije iz FBiH i da se dogovorimo da li i kakvu BiH možemo da imamo, a da niko ne bude ponižen“, istakao je Dodik.
On je dodao da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i samo oni mogu da se dogovaraju, a svako miješanje međunarodne zajednice uvijek je bilo u korist jednih, uglavnom muslimana, tako da oni nisu od koristi.
„Naš non-pejper je naša ponuda da mirno ostvarimo dijalog u kakvoj zemlji ili kakvim zemljama ćemo da živimo. On ne predviđa promjenu međuentitetske granice, koja je uspostavljena Dejtonskim sporazumom. Ta granica treba samo da bude podebljana“, naglasio je Dodik.
Na pitanje kakve bi bile posljedice takve promjene granice i da li bi to moglo da dovede do sukoba, Dodik je naglasio da neko vrlo tendenciozno pokušava da svu priču stavi u kontekst potencijalnih sukoba, za koje tvrdi da su nemogući.
„Uzmimo samo BiH kao primjer. U BiH su stacionirane međunarodne vojne snage i ona je praktično okružena NATO članicama. U samoj BiH ne postoji mogućnost za takve sukobe, znači oni bi teoretski mogli doći samo spolja. Zar iko vjeruje da bi NATO dozvolio takav sukob? Ja ne vjerujem da bi, niti vjerujem da bi eventualna promjena granica rezultirala sukobom, iako su, ponavljam, granice između entiteta već utvrđene, BiH je već podijeljena iznutra. Zato i pozivam na dijalog. Ne bi mi bili prvi geografski prostor gdje se u miru dogovaralo o granicama. Ne vidim mogućnost da se na bilo kom dijelu Balkana desi sukob, nikome nije do rata, još su svježa sjećanja na teške devedesete godine prošlog vijeka“, pojasnio je Dodik.
Komentarišući izjavu Valentina Incka da predstavnici Srba ulažu zajedničke napore da podijele BiH, te njegov poziv da se zaustavi bilo kakva podjela zemlje, Dodik je upitao zar nije nevjerovatno da u ime BiH, koja ima legalno izabranu vlast na svim nivoima, već 26 godina govori međunarodni predstavnik.
„Mi jesmo mala zajednica, nismo ni bogati, ali nismo politički naivci koji ne znaju da čitaju. Sve što Valentin Incko zove reformama to u pravilu znači otimanje neke nadležnosti Republike Srpske. On i njegovi prethodnici su mijenjali Ustav BiH svojim odlukama. Takav varvarizam je nepoznat na evropskom kontinentu. I sad bi on da brani ono što su mimo međunarodnog prava i mimo ustava visoki predstavnici radili godinama. Konkretno Incko još nikada nije otišao pred UN i dao tačan izvještaj“, rekao je Dodik.
On je dodao i da se na osnovu njegovih izmišljotina kreira slika o BiH.
„Republika Srpska redovno šalje izvještaj generalnom sekretaru UN i svi imaju priliku da se upoznaju o njegovom sadržaju. To radimo jer se ne mirimo sa tim da o nama odlučuju na osnovu lažnih izvještaja Valentina Incka. Sve što govori i o podjeli zemlje je laž. BiH nikada nije postojala kao država, a da nije bila u sastavu neke veće države ili imperije. NJu je istorija podijelila“, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je posljednji put devedesetih godina prošlog vijeka ta podjela ozvaničena u Dejtonu, mirovnim sporazumom koji je još na snazi.
„Sve što Incko govori samo je u funkciji njegovog dužeg ostanka u BiH, jer on za svoj angažman u BiH mjesečno primi oko 25.000 evra. Da ironija bude kompletna, taj novac, odnosno njegova plata, se prikazuje kao pomoć BiH. A plaćaju ga poreski obveznici EU, samim tim i poreski obveznici Grčke“, naveo je Dodik.
Na pitanje postoji li način na koji bi obnovljeni Dejtonski sporazum mogao ujedinjenu BiH voditi u budućnost, Dodik je odgovorio da samo jedan Dejtonski sporazum može ostaviti BiH u životu, a to je tekst sporazuma iz novembra 1995. koji je izvorni tekst sporazuma, odnosno slovo Sporazuma, a ne duh, koji je promovisan od onih koji su ga mimo procedura mijenjali.
„Sve drugo vodi raspadu BiH, sada ili za pet ili 10 godina, svejedno. Srbi ni 1995. nisu željeli unitarnu državu, zato je Ustav BiH i napisan kako je napisan. Kako onda neko može da vjeruje da bi mi takvu BiH htjeli 26 godina kasnije? Mi ne želimo BiH u kojoj ćemo biti majorizovani, preglasavani i poništeni kao narod, a sve za račun za sada imaginarnih evropskih integracija. Ako za te integracije moramo da žrtvujemo autonomiju i svoj identitet, onda hvala za takve integracije. EU je okupila različite narode i države“, rekao je Dodik.
On je upitao zašto bi bio problem da i Srbe prihvate uz sve različitosti koje donose.
„Mislim da bi kao samostalna država Republika Srpska za tri godine ispunila sve zahtjeve koje EU stavlja pred nas i postali bi nova članica. Sa FBiH, u kojoj nema dogovora ni među Hrvatima i Bošnjacima, druga dva konstitutivna naroda, u kojoj još nema vlade, iako su izbori bili prije dvije i po godine, u kojoj ima 11 vlada, mi ne možemo ostvariti napredak. Republika Srpska ima jednu vladu, naspram 11 koliko ih ima drugi entitet – FBiH. Pandemija virusa korona virusa pokazala je svu nesposobnost BiH i prednost činjenice da je zdravstvo u nadležnosti entiteta. Mi smo uspjeli da sačuvamo zdravstveni sistem, zbrinemo sve pacijente i nabavimo vakcine. Da smo pitali i čekali BiH, mi bi izgubili mnogo ljudskih života. Tako u BiH funkcioniše sve. Odnosno ne funkcioniše ništa“, konstatovao je Dodik.
Na pitanje da li vidi bilo kakvu evropsku perspektivu za BiH i šta bi bilo potrebno za njen ulazak u EU, Dodik je rekao da BiH može ostati samo na slovu Dejtona iz 1995, i kao takva, uz uvažavanje svih nivoa vlasti i nadležnosti koje oni imaju, može da se kreće ka EU.
„Izglednije mi je da to Republika Srpska učini samostalno, jer mi nemamo nijedan problem u ispunjavanju svih uslova ako te uslove moramo da ispunimo kao Republika Srpska. Do sada je taj evropski put bio uslovljen oduzimanjem naših prava i naših nadležnosti. Mi smo spremni da nadležnosti dijelimo sa Briselom, ali ne sa Sarajevom“, poručio je Dodik.
